Filatelija Bokić

Seoski poŠtanski sanduČiĆi

Kanadska pošta je objavila izvještaj iz kojega možemo saznati da danas postoji još veliki broj zapuštenih i teško pristipačnh poštanskih sandučića u Kanadi. Mjesta na kojima su postavljeni sandučići katkada su na nepristupačnom terenu te je u njih gotovo nemoguće staviti pismo. Također je veliki broj sandučića u koje se pošiljke sakupljaju i propadaju pod utjecajem vremena, a da ih nitko ne preuzme. Svi ti sandučići su velika "noćna mora" Kanadske pošte jer ih prema najnovijoj evidenciji ima u Kanadi više od 800.000.

Matija Polić

Najzanimljivije poŠtanske marke u 2008.

Hrvatski filatelistički portal Vas je tijekom 2008. redovito informirao o najnovijim izdanjima poštanskih maraka u svijetu. Brojne svjetske pošte godišnje izdaju preko 15.000 različitih poštanskih maraka, raznih tema poput flore, faune, svemira, poznatih osoba, zrakoplovstva... Svaka od tih poštanskih maraka je zanimljiva na određeni način, a mi Vam izdvajamo deset najzanimljivijih poštanskih maraka po našem izboru - OVDJE

Matija Polić

Kolekcionar POŠTANSKIH SANDUČIĆA

Za večinu ljudi vrtovi služe za sadnju cvijeća i ukrasnih drveća, ali to ne mora uvijek biti tako. Arthur Reeder u vrtu ne sadi cvijeće, niti ukrasno drveće već mu vrt služi kako bi mogao smjestiti jedan dio svoje kolekcije od 190 različitih poštanskih sandučića.

Gospodin Reeder, koji je nedavno napunio 52 godine punih 18 godina se bavi sakupljanjem poštanskih sandučića. Riječ je o največoj kolekciji poštanskih sandučića iz Velike Britanije, ali u njegovoj kolekciji možete vidjeti i brojne poštanske sandučiće iz Rusije, Francuske, Poljske, Hong Konga... Najstariji poštanski sandučić koji posjeduje je iz 1856., a najnoviji iz 2007. godine. Kako je njegova kolekcija toliko narasla da je i vrt posato premali morao je sagraditi posebnu prostoriju gdje će poštanske sandučiće smjestiti.

Matija Polić

Franklin Delano Roosevelt

Predsjednik SAD-a Franklin Delano Roosevelt bio je veliki ljubitelj poštanskih maraka i filatelist poznat diljem svijeta. Tijekom njegova mandata (bio je izabran četiri puta), imao je utjecaj na osmišljavanje svakog američkog izdanja, a filatelija je u njegovo doba postala najpopularniji hobi u Sjedinjenim Američkim Državama. Marke je započeo sakupljati kao osmogodišnji dječak u čemu su mu pomagali njegovi roditelji koji su se bavili trgovinom nekretnina. Na njegovu molbu slali su mu pisma i donosili marke iz svake zemlje u kojoj su boravili. Kad je otišao na Harvard, sa sobom je nosio i svoje zbirke. Godine 1921. obolio je od dječje paralize. Unatoč svim naporima nikada nije prohodao. Bolest ga je teško pogodila i od tada se u potpunosti posvetio filateliji. Poznato je da je svake noći satima prebirao po poštanskim markama. Kada bi ga upitali za njegov omiljeni hobi, znao je reći: "Moj život dugujem mom hobiju". Znao je da ga je njegova velika ljubav za filateliju vratila u život. Kamo god je putovao njegove najdraže zbirke putovale su s njime u drvenim sanducima. Umro je 12. travnja 1945. od cerebralnog krvarenja, ni mjesec dana uoći njemačke kapitulacije.

Igor Černigoj, "Zadarski filatelist"

Hipotetske POŠTANSKE MARKE

Danas se u svijetu godišnje izda preko 10.000 poštanskih maraka i taj broj raste iz godine u godinu. Postoji toliko događaja, osoba, stvari koje zavrijeđuju poštansku marku, ali svoje poštanske marke dobili su samo oni najbolji. Razvoj moderne tehnologije (računalo, internet) i računalnih programa za obradu fotografija (Photoshop) omogućio je kvalitetniju grafičku obradu poštanskih maraka, ali i nastanak hipotetskih poštanskih maraka. Ove "poštanske marke" vjerovatno nikada neće ugledati svijetlo dana, nikada neće biti prihvaćene od filatelista, ali ima ih nekoliko koje bi u slučaju izdavanja izazvale sigurno veliko zanimanje filatelističkog svijeta, osobito kod mlađe populacije. Pogledajte ostale hipotetske poštanske marke - OVDJE

Matija Polić

"SAD PRVA - KLASA ZAUVIJEK"

Američka pošta je izdala "vječnu" poštansku marku koja vrijedi za frankiranje pisama bilo kada u budućnosti, bez obzira na to koliko će se povećati poštarina. Marka je ukrašena slikom Zvono slobode, odnosno Liberti Bella. Na marci nije istaknuta nominalna vrijednost (41 cent), već piše "SAD PRVA - KLASA ZAUVIJEK". Čelna osoba američke poštanske službe John E. Potter izjavio je da je ova slika odabrana jer se Zvono slobode smatra jednim od najpoznatijih simbola američke neovisnosti. Marka je puštena u promet 12. travnja 2007. godine. Američka poštanska služba isporučuje 46 % od ukupne pošte na svijetu, a cijeli svoj prihod ostvaruje od prodaje poštanskih maraka te ostalih proizvoda i usluga.

Igor Černigoj, "Zadarski filatelist"

Najstariji poŠtanski ured na svijetu

Grad Sanquhar je mali gradić u Velikoj Britaniji. Riječ je o gradu kao i svakom drugom na tome području - ima bogatu povijesnu jezgru koja potjeće iz 8. stoljeća, brojne legende su vezane uz njegovo ime..., ali ipak je po nečemu poseban. U gradu Sanquhar se nalazi najstariji poštanski ured na svijetu. Poštanski ured je otvoren još davne 1712. godine. Kao najbliži "rival" mu je poštanski ured otvoren osam godina kasnije u Stockholmu. Poštanski ured u gradu Sanquharu radio je punih 296 godina, i nažalost prije nekoliko mjeseci ga je Britanska pošta odlučila prodati za £230.000. Ken Thompson koji je vodio poštansku ured zadnjih 17 godina nada se kako će budući kupac znati prepoznati povijesnu vrijednost ovoga objekta i pretvoriti ga u mali privatni muzej.

Matija Polić

NeĆe poŠiljku jer je veĆ proČitao poruku

Nekada je poštarinu plaćao primatelj pa se događalo da je odbio primiti pošiljku jer nije htio plaćati poštarinu, što je poštanskoj službi povećavalo troškove prijenosa. Domišljati su na vanjskoj strani pošiljke pisali poruke koje bi primatelj odmah uočio i pročitao tijekom pokušaja uručenja i zatim odbio primiti pošiljku, odnosno platiti poštarinu. Ovakav sustav naplate poštanskih usluga zaustavio je Rowland Hill 1840. predstavljanjem poštanske reforme čiji je temelj prelazak poštanske službe u državni monopol. Odredio je da poštarina za prijenos pošiljaka iznosi jedan peni između bilo koja dva grada u Velikoj Britaniji, da je plaća pošiljatelj te da se plaća poštanskom markom. Tako je nastala i prva poštanska marka - "Penny Black" na kojoj je prikazan profil kraljice Viktorije. Od tada jedino britanske marke nemaju oznaku države, nego samo lik u profilu kralja ili kraljice.

Matija Polić

Elvis Presley

Poštanska služba SAD-a, koja redovito prati prodaju (iskorištenost) svojih poštanskih maraka, objavila je da Elvis Presley nije samo kralj rock and rolla, nego i neiskorištenih poštanskih maraka. Naime, oko 124 milijuna maraka na kojima je lik Elvisa Presleya, nikada nije iskorišteno za plaćanje poštarine. Istraga je utvrdila da su marke završile ne kod sabirača maraka, već kod onih koji je čuvaju kao suvenir. Riječ je o komemorativnoj poštanskoj marci, vrijednosti 29 centi, koja je puštena u promet 8. siječnja 1993. na Elvisov 58. rođendan, a donijela je pošti prihod od 36 milijuna dolara. S obzirom na golemu nakladu ova marka nema nikakvu filatelističku vrijednost. Mladi Elvis Presley snimio je 5. srpnja 1954. singl ploču u počast svojoj majci, što je bio početak njegova vrtoglavog uspona prema svjetskoj slavi. Nezaboravni kralj rocka u svojoj je blistavoj karijeri prodao više od 100 miljuna ploča, a nastupao je i u nekoliko vrlo popularnih glazbenih filmova. Malo se zna da je Elvis Presley bio blizanac (brat Jesse bio je mrtvorođenče).

Igor Černigoj, "Zadarski filatelist"

Napravite svoju vlastitu poŠtansku marku

Koliko puta se kupili novu poštansku marku, stavili je u album i rekli sami sebi kako bi bilo lijepo imati svoju vlastitu marku. U brojnim poštama diljem svijeta na njihovim internetskim stranicama moguće je napraviti svoju vlastitu marku i ona stiže na Vašu kućnu adresu. U Hrvatskoj to nažalost nije moguće, iako vjerujemo da bi takva usluga potaknula zanimanje za markama i kod ljudi koji se ne bave filatelijom. Brojne pošte koje pružaju takve usluge organiziraju i brojne izbore najljepše marke, a nagrade su zaista lijepe od novčanih pa do raznih putovanja. Sve to kako bi ljude potaknulo na to da budu što kreativniji i upoznaju marke. Hrvatske marke nažalost ne mogu dizajnirati obični građani, već umjetnici, slikari, fotografi, dizajneri... i zato Vam na kraju ovoga kratkoga članka stavljamo link da i Vi napravite svoju marku!

NAPRAVITE SVOJU POŠTANSKU MARKU

Matija Polić

Pedantni nijemci

Uredništvo poznatog MICHEL kataloga dobilo je od jednog svog suradnika iz Manile paket kakva se zaista rijetko dobiva. Težio je 1335 grama, a s prednje i stražnje strane bio je obljepljen s nevjerojatnih 185 poštanskih maraka ukupne nominalne vrijednosti od 1198 pesosa. Pedanti Nijemci odmah su izračunali da je u toj težinskoj klasi paket morao biti frankiran u iznosu od 1200 pesosa te su se čudili kako u pošti to nitko nije primijetio i naplatio manjak od 2 pesosa.

Igor Černigoj, "Zadarski filatelist"

NaruČiti marku za privatnu zabavu

U svijetu je već razvijen sistem u kojem pojedinac može preko interneta zatražiti ograničenu ediciju osobnih maraka koje koristi isključivo za svoje privatne svrhe. Recimo, ako klijent zaželi poslati pozivnice za dječji rođendan, može naručiti marku s djetetovom slikom, staviti je na pozivnicu i tako na vrlo zanimljiv način personalizirati pošiljku. Takvu koncepciju razvilo je već 20-ak poštanskih uprava u svijetu, a o razvoju sličnog modela razmišljaju i u Hrvatskoj pošti.

Matija Polić

PoŠtanski sanduČiĆ doŽivio "make over"

Moderni sandučići su šareniji, veseliji i laganiji od starinskih. Nekada su zaprimali ljubavna pisma i vijesti iz dalekih zemalja, ali u vrijeme inboxa, promo - materijala i računa koji ne prestaju dolaziti, sandučići su postali nemili podsjetnik na rutinu svakodnevice. Poštanski sandučići postali su popularni u većem dijelu Europe krajem 19. stoljeća. Parižani su poštanske sandučiće koristili stoljeće ranije od ostatka Europe, a u Rusiji su se prvi javni poštanski sandučići pojavili 29. veljače 1888. godine. Budući da su ruski sandučići bili relativno lagani i napravljeni od drveta i metala, lopovima su bili privlačna meta pa su vrlo brzo nestajali. Kasnije su prešli na proizvodnju sandučića od lijevanog željeza, koji su težili i do 40 kilograma. Moderni sandučići sasvim su drugačiji, žarkih su boja, puno sigurniji za one koji to žele, a i puno laganiji od onih starinskih. To su sandučići za one koji vole minimalizam, inspirirani nekim drugim predmetima iz svakodnevnog života ili čak samim svojim sadržajem.

Sandučić Michaela Rösinga s prozorčićem u sredini zabavan je, praktičan i inovativan rezultat visokokvalitetne proizvodnje. Dimenzije su mu 40 cm (širina) x 34 cm (visina) x 11,5 cm (dubina), a proizveden je od čelika sa staklenim prozorčićem. Za one koji ne žele da susjedi znaju što im je u sandučiću, proizvođači su napravili i plastičnu ploču koja služi za prekrivanje otvora.

Sandučić Stephena Hugo-Seinadera inspiriran je bojama i oblicima podzemne željeznice grada Toronta, čija je prva faza izgrađena 1950-ih godina. Sandučići su napravljeni od materijala čija proizvodnja nije složena (aluminij i poliuretanska baza), a dizajn se odlikuje jednostavnošću i funkcionalnošću.

  net.hr

Johann Georg Elser

Većina ljudi nikad nije čula za Johanna Georga Elsera, iako je gotovo promijenio tijek povijesti kada je 18. studenoga 1939. pokušao ubiti Hitlera u Munchenskoj pivnici. Bomba je eksplodirala u 21.20 sati, točno kako je bilo i planirano, ali je Hitler napustio prostoriju 13 minuta ranije. Osam ljudi je poginulo, a 63 je bilo ranjeno. Elser je uhićen iste noći, slučajno na njemačko - švicarskoj granici, 35 minuta prije nego što je eksplodirala bomba. Osumnjičen je da je u suradnji s britanskom tajnom službom izveo atentat. Ubijen je u koncentracijskom logoru Dachau 1945. godine. Ipak, prava istina o organizatorima ovog atentata i dalje je obavijena velom tajne. Elser je rođen 1903. u Hermaningu, (Wurttemberg). Bio je stolar, ali i vrlo nadareni glazbenik i ženskar te protivnik nacizma. Kako piše Der Spigel, odbijao je pozdravljati kolege Nijemce s rijeći "Heil Hitler!". Koncertna dvorana te jedan maleni trg u Munchenu danas nose njegovo ime. Povodom 100. obljetnice Elserova rođenja Njemačka je pošta izdala prigodnu marku koja je puštena u promet 16. siječnja. 2003. godine.

Igor Černigoj, "Zadarski filatelist"

Filatelija u snovima

Prema najnovijim istraživanja snova znanstvenici su došli do zaključka što znače određeni predmeti u snovima koje sanjamo: Poštanska marka - primit ćete vijesti od osobe koju dugo niste vidjeli. Pisanje pisma - primit ćete dobre i zanimljive vijesti, primanje pisma - očekuje Vas veliki novčani dobitak i dobre vijesti, čitanje pisma - steći ćete veliko povjerenje svoje okoline, pronaći izugubljeno pismo - primit ćete loše vijesti i izgubiti pismo - pred Vama su neugodnosti.

Matija Polić

Svjetski poŠtanski dan

Svjetski poštanski dan slavi se svake godine u spomen na 1874. kada je u švicarskom glavnom gradu Bernu osnovan Opći poštanski savez. Godine 1969. u Tokiju na Kongresu UPU-a kao poštanski dan proglašen je 9. listopad i od tada se obilježava u svim zemljama članicama organizacijom različitih kulturnih manifestacija. Svjetska poštanska unija (UPU) i UNESCO svake godine organiziraju međunarodno natjecanje u pisanju pisama za mlade, kako bi potaknuli razvijanje umijeća pisanja te promicanja međunarodnog prijateljstva. Pokretači natjecanja sigurno nisu bili svjesni situacije u kojoj se mladi danas nalaze, praktički rijetko tko piše pismo. Većina, čak i osnovnoškolskog uzrasta već se služi elektroničkom poštom, tako da je ovo natjecanje hvale vrijedno, kako ne bi zaboravili pisati rukom.

Matija Polić

Tajne poruke na poŠtanskim markama

Ima više legendi o tajnim porukama napisanim ispod poštanske marke koje su stizale iz japanskih i njemačkih koncentracijskih logora tijekom dva svjetska rata. Poznato je da je zatvoreničku poštu tijekom ratova slao najčešće Međunarodni crveni križ i da im nisu bile potrebne poštanske marke. Postoje dokazi da su se neke obitelji služile lukavstvom i slale skrivene poruke napisane ispod marke. Tako, Corrie den Boom, Nizozemka koja je radila u pokretu otpora, u knjizi "The Hiding Place" iz 1971., opisuje svoje iskustvo kad je u njemačkom zatvoru primila paket od kuće. Rukom napisana adresa stajala je ukoso prema gore i nadesno te se činilo da pokazuje na poštansku marku. Nakon što je marku namočila i skinula je, pronašla je poruku "Svi satovi u tvom ormaru su sigurni". Bila je to kodirana poruka da su Židovi skriveni u tajnoj sobi otišli na sigurno.

Igor Černigoj, "Zadarski filatelist"

OD HOBIJA ZDRAVIJI

Znanstvenici su zaključili da su hobiji zaista dobri i za naše zdravlje. Profesorica Medicinskog fakulteta sveučilišta Harvard, Carol Kauffman, izjavila je kako hobiji ne samo da stimuliraju pozitivan dio mozga, nego poboljšavaju koncentraciju, pomažu u misaonom procesu i pobuđuju kreativnost te samopouzdanje. I što reći na kraju ovog malo članka nego - uživajte u filateliji na Hrvatskom filatelističkom portalu.

Matija Polić

web hosting powered by www.zubak.com