Filatelija Bokić Filatelija Bokić

NJEMAČKA - FILATELISTIČKA VELESILA

Njemačka država ima dugu i burnu povijest. Nakon ratova s Danskom, Austrijom te osobito Francuskom krajem 19. stoljeća pod vodstvom Pruske male pokrajine ujedinile su se u jedinstvenu  državu. Godine 1871. pruski kralj Vilim I. iz dinastije Hobenzollern proglašen je njemačkim carem, a samo godinu dana kasnije Njemačka kao carstvo dobiva prve poštanske marke. Priča o povijesti njemačkih maraka seže u još ranije razdoblje jer su se marke za naplatu poštanskih pristojbi koristile u samostalnim njemačkim državicama ili gradovima mnogo ranije. Bavarska je prve marke dobila 1849., Hanover, Prusija, Saska i Schleswig - Holstein 1850., Baden i Wurtemberg 1851., Brunswick i Oldenburg 1852. itd.

U filatelističkom smislu vrlo je vrijedno razdoblje Carstva do 1919. kao i sljedeće razdoblje Weimarske Republike do 1933. godine. Na markama iz razdoblja Trećeg Reicha nalazimo brojne motive s likom Adolfa Hitlera, razne partijske simbole i alegorijske prikaze koji veličaju sve njemačko. Nakon Drugog svjetskog rata Njemačka je podijeljena na dva dijela, zapadnu SR Njemačku i istočnu DR Njemačku. Berlin je imao poseban status, a to znači  da je imao i posebne marke. Dodamo li još tome izdanja maraka u državama koje su nacisti okupirali i izdanja u kolonijama, dobit ćemo vrlo grubu sliku što sve sadrži vrlo obimno njemačko filatelističko područje. Suvremene njemačke marke živopisnih su boja i vrlo zanimljivih grafičkih i likovnih rješenja. Ipak, mogu se označiti konzervativnim u odnosu na neke države koje su u politici izdavanja poštanskih maraka prešle na niz bizarnosti u pogledu oblika, materijala, tehnika itd. Karakteriziraju ih opet velike naklade i još, unatoč svim drugim elektronskim oblicima pošte i komuniciranja, masovna uporaba u svakidašnjem životu. Teme su im raznovrsne od njemačkih znamenitih ljudi, kulturnih i ostalih obljetnica i događaja, sporta do svih oblika umjetnosti, obilježavanja raznih europskih i svjetskih događaja.

Treba naglasiti da je filatelija u Njemačkoj iznimno popularan i razvijen hobi. Širom Njemačke postoji mnogo filatelističkih klubova koji su iznimno jaki i odlično organizirani. Za razliku od nas, kada negdje u Njemačkoj upoznate osobu koja je predsjednik nekog filatelističkog kluba, budite uvjereni da je riječ o društveno vrlo angažiranoj i poštovanoj osobi. Filatelističke izložbe su česte na svim razinama, a popračene su iznimnom promidžbom i filatelističkim marketingom, uz obveznu prisutnost brojnih trgovačkih kuća za proizvodnju i prodaju svega što ide uz filateliju: kataloga, albuma, pinceta te ostale brojne i neophodne opreme. Jasno, gdje je tako velika popularnost, odnosno veliko tržište, tu je i bogata ponuda i potražnja. Dodamo li tome još visoku kulturnu i gospodarsku razinu, onda zaista nije presmiono proglasiti Njemačku jednom od filatelističkih velesila.

Marijan Šegedin, Meridijani

SAD kroz filatelistiČko poveĆalo

Nije slučajnost što Sjedinjene Američke Države ili, u svakodnevnom žargonu, Ameriku, nazivamo Novim kontinentom. Bez obzira na nadnevak otkrića, engleska kolonizacija počela je početkom 16. stoljeća, a do kraja stoljeća bilo je već 11 engleskih kolonija. Za emigrantima iz Engleske došli su i drugi iz ostalih dijelova Europe. Krajem 18. stoljeća postupno su se pogoršavali odnosi među doseljenicima te je došlo do otvorenog rata. Kongres je 4. srpnja 1776. donio Deklaraciju nezavisnosti, što se smatra utemeljenjem SAD-a. Prve poštanske marke nove države izdane su 1847. godine. Bile su to marke od 5 do 10 centi, prva s likom Benjamina Franklina, izumitelja i političara, jednog od tvoraca Deklaracije, te druga s likom generala Georgea Washingtona, prvog predsjednika SAD-a. Njih dvojica, kao i likovi ostalih političara i važnih ličnosti američke povijesti dominiraju sve do 1893. kada izlazi poznati niz od 16 maraka u spomen na četiri stoljeća otkrića Amerike. Danas taj niz stoji pravo bogatstvo te je pravi dragulj. Sve do Drugog svjetskog rata motivi poštanskih maraka u SAD-u  su vezani isključivo uz povijest SAD-a. Tek tada te posebno krajem pedesetih godina prošlog stoljeća filatelistički se SAD otvara ostalom svijetu. Tu su likovi prvaka slobode (po američkom shvaćanju) - primjerice S. Bolivara, L. Kossutha, E. Reutera, T. G. Masaryka, I. J. Paderwskog, G. Mannerheima, Garibaldija i M. Gandhija. Tu su i međunarodne teme i obljetnice - UN, Crveni križ, razni sportski motivi, izložbe i slično.


Naklade američkih maraka iznimno su velike jer ondje, za razliku od brojnih država izdavača poštanskih maraka, marke poglavito služe za plaćanje poštarine. Negdje od kraja 60-tih godina prošlog stoljeća američka pošta pomalo okreće svoju izdavačku politiku i prema golemoj vojsci sakupljača. Naime, od samog početka filatelije popularnost tog hobija bila je iznimno velika upravo u SAD-u. I danas je SAD najveće filatelističko tržište. To dakako, rezultira i golemom ponudom i potražnjom, razvitkom iznimno bogate filatelističke litetarure od kataloga do studijskih izdanja i publicistike. No, zanimljivo je da, za razliku od ostalih zemelja, SAD nema klasičnu nacionalnu filatelističku udrugu, nego je to ulogu tijekom vremena preuzelo Američko filatelističko društvo. Uz ostalo, to društvo ima članove ne samo iz SAD-a, nego iz cijelog svijeta. Članovima pruža niz sručnih usluga, izdaje mjesečnik te posjeduje vjerajatno najbogatiju i najpotpuniju filatelističku knjižnicu na svijetu. Suvremene američke marke plijene atraktivnošću. No, može se reći da i dalje motivima većinom pokrivaju samo povijest SAD-a. Tako se na američkim poštanskim markama može naći svaki predsjednik SAD-a, ali tek nakon smrti! Sve je više motiva koji su vezani uz Indijance kao da time suvremena amarička svijet želi dati javnu spriku za besprimjeran genocid nad njima.

Marijan Šegedin, Meridijani

web hosting powered by www.zubak.com