Filatelija Bokić Filatelija Bokić

Vrste poŠtanskih maraka

Površnim pogledom na razna izdanja poštanskih maraka, može se zaključiti da se poštanske marke mogu grupirati u razne skupine. U narednom obrazlaganju detaljno su prikazane podjele maraka prema četiri kriterija, iako postoje i drugi kriteriji. Najbitnije podjele maraka su prema namjeni i vrsti prometa za koji se koriste, jer su na ovaj način marke okarakterizirane i u katalozima. Bez obzira na intezitet bavljenja filatelijom poznavanje narednih pojmova u filatelističkom svijetu je nezaobilazno.

Opisane razdiobe se temelje na osnovi slijedećih kriterija:

I) oblik poštanske marke
II) namjena poštanske marke
III) vrsta prometa za koji se poštanska marka koristi
IV) vrsta materijala od kojeg je poštanska marka izrađena

I) Podjela poštanskih maraka prema obliku

Tijekom perioda klasične filatelije poštanske marke su izdavane u uniformiranom pravokutnom i kvadratnom obliku. Pojavom suvremenih tiskarskih strojeva, koji su omogučili unošenje veće doze kreativnosti na poštanske marke raznolikim bojama, logičan slijed je sve češće korištenje najraznolikijih oblika poštanskih maraka. Tako se relativno često mogu sresti marke trokutastog, okruglog, raznog višekutnog i nepravilnog oblika. Marke se isto tako značajno razlikuju svojom površinom.

II) Podjela poštanskih maraka prema namjeni

a) Franko poštanske marke - ove marke služe za plaćanje poštarine unaprijed, odnosno prije nego je pošiljka otpremljena. Upravo ove marke najčešće se sreću na kovertama i upravo su one najmasovnija izdanja. Franko marke mogu biti:

Redovne - njih tiskaju sve pošte na svijetu i služe za masovnu upotrebu. Najčešće zastupljeni motivi na ovakvim markama su turističkog karaktera. Primjer redovnih maraka Republike Hrvatske je serija iz 1992. ''Hrvatski gradovi'' ili iz 1994. ''150 godine hrvatskog turizma''.

Prigodne - bilo koja značajna obljetnica, događaj ili značajni datum za neku zemlju dovoljan je razlog za izdavanje prigodnih maraka. Motivi koji se pojavljuju na njima su najraznolikiji, te na taj način čine način informiranja i izvor znanja za sve uzraste.

Novinske - ova vrsta maraka se koristila za plaćanje poštarine za razne tiskovine. Novinske marke su bile jednostavnog, nezupčanog izgleda. Kada je tiskana prva ovakva marka teško se može utvrditi, no u katalozima se navodi da je u Austriji 1851. tiskana novinska marka. Stoga se može uzeti da je to prva službena novinska marka.

Ekspresne - jedina upotreba ovih maraka je pri slanju žurne pošte. Pri slanju ovakvih pošiljaka poštarina je višeg iznosa, te je nominala ovih maraka većeg iznosa.

Marke za zračni promet - služe za frankiranje poštanskih pošiljaka koje se transportiraju zračnim putem. Mogu biti avionske, balonske ili astronautičke. Predstavaljaju interesantno tematsko područje filatelije.

b) Porto poštanske marke - služe za plaćanje poštarine prilikom isporuke pošiljke. Radi se o pošiljkama koje uopće nisu bile frankirane ili na kojima su bile marke nedovoljne vrijednosti. Tada se poštarina naplaćuje od primatelja u dvostrukom iznosu od redovne poštarine. Postoje dvije vrste porto maraka:

Redovne - koriste se u navedene svrhe i tiskaju se kontinuirano. Motivi su različiti: od oznaka brojeva, velikih slova abecednog sustava, do grbova, kuća, spomenika, znamenitih ljudi i ostalog.

Doplatne - tiskaju se povremeno i koriste se u određenim periodima. Primjer su marke za vrijeme održavanja ''Tjedna Crvenog križa'' ili ''Dječji tjedan''.

c) Posebne poštanske marke - razlikuju se slijedeće vrste posebnih poštanskih maraka:

Paketske - korištena u svrhu plaćanja poštarine pri slanju paketa i sličnih pošiljki. Jedne od prvih paketskih maraka su tiskane u Belgiji 1879. i Italiji 1884. godine. Ovisno o tiplu poštanskog prometa razlikuju se željezničke paketske marke, autopaketske marke, brodske paketske marke i avionske paketske marke.

Telegrafske - služe za naplatu telegrafskih pristojbi. Prvu ovakvu marku u Europi tiskala je Rusija 1865. godine. Motivi ovih maraka su raznoliki (likovi vladara, grbovi, kipovi, brojevi, ptice i slično). Najvrednija ovakva marka je izdana u Engleskoj 1877. i kataloška vrijednost joj je oko 6000 Eura.

Željezničke - uz već spomenute željezničke paketske marke postoje i željezničke marke za frankiranje drugih željezničkih pošiljaka. Takva izdanja spadaju u raritetne primjerke.

Marke za automate - ove poštanske marke su tiskaju u tiskarama kao i sve druge marke, samo što se ne prave u arcima već u rolnama od više stotina primjeraka. Automati rade na način da se u njih ubaci kovani novac i pritiskom na određeno dugme dobije se odgovarajuća marka. Godine 1992. Republika Hrvatska je izdala marku za automat na kojoj je prikazan kip kralja Tomislava. Na žalost ova marka nikad nije upotrebljena u automatima.

Marke iz automata - za razliku od maraka za automate, ove marke se tiskaju u samim automatima. U automat se ubacuje kovani novac i sam automat tiska marku one vrijednosti za koju je ubačen novac. Iako postoje i prigodne verzije ovih maraka, među filatelistima njihovo sakupljanje nije rašireno.

d) Službene poštanske marke - služe za frankiranje poštanskih pošiljaka državnih institucija (općina, osiguravajućih tvrtki, i slično). Prvu službenu poštansku marku tiskala je Engleska 1840., kada je u promet puštena prva poštanska marka. U današnje vrijeme upotreba ove vrste maraka gotovo da je isčeznula, izuzev službenih maraka u čijoj funkciji služe taksene marke. U njih se ubrajaju:

Porezne službene marke - koriste se za frankiranje raznih poreznih formulara u svrhu naplate poreza od poreznih obveznika i drugih uplata.

Poštanske obračunske marke - tiskane su za lokalne potreba pojedinih pošti.

Marke za osiguravanje imovine i pošiljki - pojedine pošte su tiskale ove marke u svrhu osiguranja službenih pošiljki.

e) Dobrotvorne poštanske marke - ova vrsta maraka je prisutna u gotovo svim zemljama. Pomoću poštanskih maraka ove vrste daje se doprinos u svrhu Crvenog križa, raznim fondovima protiv raznih bolesti, stradalima od nepogoda, rata i slično. Ovim načinom i sama filatelija dobiva jednu izraženu humanu crtu.

Doplatne - osnovna razlika između ovih maraka i ''pravih'' poštanskih maraka je što se ove marke upotrebljuju samo jedan određeni period i što novac zarađen njihovom prodajom u cijelosti pripada humanitarnoj organizaciji kojoj je marka posvećena. Za vrijeme perioda korištenja doplatne marke njihova naplata je obavezna. Republika Hrvatska je tiskala prve ovakve marke 1991. u korist ''Hrvatskog radiše''.

Marke s doplatom - za razliku od doplatnih maraka naplata, odnosno korištenje ovih maraka je dopbrovoljno. Ove marke uz svoju nominalnu vrijednost imaju sitnijim brojkama naznačenu doplatnu vrijednost. Mogu biti redovne i prigodne tako da spadaju u ''prave'' filatelističke marke.

f) Privatne poštanske marke - osnovne dvije skupine privatnih maraka su šeikatske marke i marke pojedinih hotela, gradova i kurira. Šeikatske marke su marke pojedinih država koje su se 1971. ujedinile u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE). Tu se radi o predivnim izdanjima, posebno zanimljivim tematskim skupljačima.  Hotelske, gradske i kurirske marke su lokalna izdanja, koja nije izdala pošta. Iz tog razloga nisu niti uvedene u katalozima, te je njihova filatelistička vrijednost diskutabilna.

III) Podjela poštanskih maraka prema vrsti prometa

a) Poštanske marke za zračni promet

Avionske - motivi koji se pojavljuju na ovim markama su izuzetno ujednačeni. Tu se radi o crtežima zrakoplova, pilota i sličnog. Ove marke mogu biti redovne i prigodne. Tako je prva poštanska marka Republike Hrvatske avionska marka. Ukoliko je avionska marka otisnuta na omotnici takva omotnica se naziva aerogramom.

Balonske - period u kojem su ove marke korištene, a s time i ova vrsta prometa, počinje s prvim letovima zračnog broda ''Grof Zepellin''. Marke s prikazom ove letjelice tiskane su od 1928. do 1933. godine. U današnje vrijeme ova vrsta prijevoza koristi se u posebnim prigodama kao atrakcija. Tim rijeđim prigodama i danas se ponekad tiskaju ove marke koje se lijepe na pošiljke i potom prenose ovom vrstom prometa.

Astronautičke (Svemirske) - 1983. američka pošta izdaje prvu ovakvu marku, nominalne vrijednosti 9.35 dolara. Ova marka upotrebljena je za frankiranje 250.000 omotnica koje su poslane u svemir u posebnoj kutiji. Od tada su tiskane i druge svemirske poštanske marke koje su uglavnom večih nominalnih vrijednosti, jer su namjenjene za ekspresnu poštu.

b) Poštanske marke za kopneni promet - u najužem smislu u ove marke se ubrajaju sve poštanske marke osim onih namjenjenim za zračni i vodeni promet. Ukoliko se marke za zračni promet koriste na pošiljkama koje se prevoze kopnenim putem, onda i njih svrstavamo u ovu skupinu.

c) Poštanske marke za vodeni promet - ove marke se koriste za frankiranje pošiljki koje se transportiraju bilo riječnim ili morskim putem. Posebnu skupinu čini podmornička pošta koja je bila posebno zanimljiva tijekom Prvog svjetskog rata. Marke ove skupine spadaju u rijeđe primjerke.

IV) Podjela poštanskih maraka prema vrsti materijala

Manje je poznato da se poštanske marke izdaju osim na papiru i na drugim materijalima. Neki od upotrebljivanih materijala su tekstil, drvo i metal. Pojedine tropske zemlje su tiskale marke s folijama radi zaštite maraka od vlage. Tako se upotrebljuju zlatne, srebrne i brončane folije i folija se najčešće nalazi sa stražnje strane marke. Ovakve poštanske marake tiskane su primjerice u Burundiju i Kanadi, te spadaju u posebno atraktivna izdanja.

Tomislav Šimetić, filatelija.biz

web hosting powered by www.zubak.com